Nazovite nas

022 664 608

Sedra

Tvoriteljica slapova

Sedra ili travertin

Sedra ili travertin naziv je za kalcijev karbonat (vapnenac) koji se u tekućicama taloži iz vode na različite podloge. Alge i mahovine imaju važnu ulogu u oblikovanju sedre.

Stvaranje sedre započinje na brzacima, neravninama u koritu, naplavljenim granama i sl., zbog rasprskavanja vode i oslobađanja CO2, odnosno poremećaja kemijske ravnoteže.

Nastajanje sedrenih oblika dinamičan je proces međusobnog djelovanja fizikalnih i kemijskih čimbenika te živih organizama u vodi.

Kako nastaje sedra?

Sedrene tvorevine nastaju u vodi s velikom koncentracijom otopljenog kalcijevog bikarbonata Ca(HCO3)2.

Stvaranje sedre započinje na brzacima, neravninama u koritu, naplavljenim granama i sl., zbog rasprskavanja vode i oslobađanja CO2, odnosno poremećaja kemijske ravnoteže koji dovodi do lučenja kalcijeva karbonata ili kalcita (CaCO3) u obliku sitnih kristala, i njegova taloženja na potopljenim podlogama. Bakterije, alge i mahovine jedan su od preduvjeta taloženja sedre. Na površini mahovina sedrenje započinje fiksiranjem mikrokristala kalcita na ljepljive izlučevine modrozelenih algi i nekih svojta algi kremenjašica.

Na njih se lijepe organske i anorganske čestice (fragmenti životinjskih ljuštura i kućica, zrnca vapnenca ili dolomita i dr.) tvoreći jezgru na kojoj će rasti kristal kalcita. Dakle, mikroorganizmi biljnog podrijetla imaju ulogu “hvatača” mikrokristala kalcita i stvaranja jezgara oko kojih će se nakupljati kalcit, odnosno taložiti sedra, tvoreći novu “ciglu” u gradnji slapa.

Proces sedrenja i rast sedrenih barijera moguć je samo u vodi prezasićenoj kalcijevim karbonatom, s niskom koncentracijom organske tvari i pH-om iznad 8. Uz ova tri osnovna uvjeta, sedrenju pogoduje viša temperatura i strujanje vode brzinom od 0,5 do 3,5 m/s.

Najmlađe sedrene tvorevine talože modrozelene alge, koje stvaraju preduvjete za naseljavanje mahovina svjetla i više vegetacije. Viša vegetacija zasjenjuje slapove pa stvara preduvjete za razvoj mahovina sjene koje su najjači poticaj rastu sedre.

Svojte koje imaju sposobnost taloženja kristalića kalcita nazivaju se sedrotvorci. Alge i mahovine imaju važnu ulogu u oblikovanju sedre.

Prema biljnim ili životinjskim organizmima koji sudjeluju u gradnji vapnenačkih naslaga razlikujmo više oblika sedre: kratoneurumsku, briumsku, didimodonsku, koje su dobile ime po sedrotvornim mahovinama (Cratoneurum commutatum, Brium vebtricosum i Didimodon tophaceus), te hironomidnu, gastropodnu i trihoptersku, koje su dodobile ime po sedrotvornim životinjskim skupinama trzaljaca (Chironomida), puževa (Gastropoda) i tulara (Trichoptera).

Svojte koje imaju sposobnost taloženja kristalića kalcita nazivaju se sedrotvorci. Alge i mahovine imaju važnu ulogu u oblikovanju sedre.

Oblici sedre

Najčešći oblici sedre u krškim tekućicama su podvodni pokrivači, pragovi i barijere

Najčešći oblici sedre u krškim tekućicama su podvodni pokrivači, pragovi i barijere, koje nalazimo na dnu krških brzica, zastori i konzole, koji nastaju na mjestima gdje se voda slijeva niz okomitu stijenu, te brade, žljebovi i cijevi, koje nalazimo na mjestima gdje se veće količine vode obrušavaju tvoreći slapove.

Izvan današnjeg vodotoka rijeke Krke, na području nekadašnjeg vodotoka u blizini Knina koji je bio aktivan u geološkom razvoju, nalazi se sedra starosti oko 125 000 godina zvana “mrtva sedra”.

Nastala je u klimatski toplom međuledenom dobu, tzv. Ris/Würm interglacijalu. Aktivni sedreni slapovi rijeke Krke, odnosno dijelovi barijera koji se nalaze u vodenom toku, biodinamičke su tvorevine koje stalnim osedravanjem rastu i sada pa se zovu “živa sedra”.